Mozak je najbitniji deo našeg organizma, zahvaljujući njemu uspeli smo da za kratko vreme uzdignemo sebe na zavidan nivo kulture i tehnologije. Ovaj fenomen prirode je predmet izučavanja mnogobrojnih stručnih i nestručnih lica u istoj meri i brojnosti. Uprkos tome što su mnoge zagonetke još uvek nerešene – nema nam druge nego da o njemu vodimo računa i trudimo se da uvek dobro funkcioniše.

Za tako nešto potrebne su mu određene hranljive materije a među njima postoje hranljive materije koje utiču i na njegovo poboljšanje rada a i zdravlje.

Meso, voće i povrće su hrana koju svakodnevno konzumiramo i iz njih se mogu izdvojiti sledeće namirnice koje dokazano deluju na poboljšanje rada i zdravlja mozga.

  • Integralne žitarice su odličan izvor energije za mozak. Da bismo imali dobru koncentraciju neophodno je imati stalan i ujednačen priliv glukoze u mozak  putem krvotoka. Ovo se postiže uzimanjem hrane sa niskim GI indeksom. Tu spadaju: pirinač, integralne žitarice, integralan hleb, integralne testanine i štapići. Pri izboru hlebova prednost treba dati ražanom hlebu.
  • Riba je najbolji izvor esencijalnih amino kiselina od kojih su najpoznatije omega-3 masna kiselina EPA i DHA. Kaže se u narodu da je preporučljivo jesti ribu jednom nedeljno i ta izjava se dokazala kao tačna. Razlog su esencijalne aminokiseline koje održavaju mozak u optimalnom stanju kada je telo izloženo stresu. Faktički ove masne kiseline povećavaju koncentraciju serotonina, prirodne odbrane od stresa. Postoji biljna hrana koja sadrži određene količine ovih masnih kiselina ali to je jako malo u poređenju sa potrebama mozga. U ovom slučaju problem može nastati kod vegetarijanaca. Orašasti plodovi i laneno seme su izvor esencijalnih amino kiselina ali i dalje se smatra da je neophodno pojesti parče ribe ili neki saplament jer količine esencijalnih masnih kiselina koje se nalaze u biljnoj hrani nisu dovoljne i gubici pri metabolizmu istih su veliki.
  • Borovnica i aronija. Prema istraživanjima Tafts Univerziteta borovnica se pokazala kao odličan borac protiv zaboravnosti. Sokovi od borovnice koje smo pili još kao deca pomagali su nam da pamtimo i učimo lakše. Isto važi i za aroniju. Činjenica, da je poželjno imati sok od borovnice u frižideru, treba da bude poznata svakom studentu jer će vremenski manje učiti i teže zaboravljati.
  • Paradajz je veoma pristupačan izvor likopena koji je poznat kao antioksidans. Paradajz štiti mozak od izazivača kancera i Alchajmera. Za pojačan efekat u salatu od pardajza dodajte maslinovo ulje.
  • Semenke od suncokreta ili bundeve pojačavaju sposobnost mozga da brzo i efikasno obrađuje podatke. Grickanje semenki takođe pruža relaks terapiju. Sledeći put kada opazite da neko gricka semenke u bioskopu ili na utakmici imajte na umu da se na jedan malo ironičan način kulturno uzdiže.
  • Kelj se dokazao kao namirnica koja pojačava snagu mozga i osobi koja ga redovnio jede pojačava sposobnost razmišljanja o više stvari u isto vreme jer pomaže izgradnji jačih veza između moždanih ćelija. U mnogim zapadnjačkim školama koje imaju menzu ishrana keljom je obavezna.
  • Orašasti plodovi kao što su orasi, lešnici i kestenje su tradicionalno poznate namirnice za pojačavanje snage mozga i čišćenje krvotoka. Ove namirnice poseduju velike količine vitamina E i određene količine omega-3 masne kiseline. Postoji jedna interna šala među poljoprivrednicima koja kaže da onaj ko gaji orahe ostaje duže dete. Činjenice su potkrepile ovu tvrdnju kada se dokazalo da orasi osim što su dobri za moždane funkcije potpomažu čišćenje krvotoka i potenciju. Na ovu šalu proizvođači koji gaje orahe obično kažu „jeste li ljubomorni? “.

Naš mozak je misteriozan organ, njegove funkcije se otkrivaju postepeno i rezultati istraživanja se teško tumače. Naučnici, kada dobiju rezultate, redovno češu glave i pitaju se šta sve ovo znači. Ukoliko se hranimo redovno gore navedenim namirnicama možemo im se pridružiti i pomoći u poslu.