Kada nekom srdito kažete: “idi u pešun”, verovatno ni sami niste svesni koliko dobra želite osobi kojoj je ovo upućeno. Jer, ova, na oko obična, začinska biljka, predstavlja pravo skladište vitamina i minerala nephodnih za normalno funkcionisanje ljudskog organizma: posle šipka i borovnice, peršunov list sadrži najviše vitamina C, čak 170 mg u 100 g. Zatim, tu je znatna količina provitamina A, vitamina iz B grupe, čak izuzetno redak B12 vitamin, koji je veoma važan za izgradnju crvenih krvnih zrnaca. Sledi i čitava paleta minerala: gvožđe, kalcijum, mangan, magnezijum, bakar…

Peršun kroz istoriju

Peršun je korišćen, za razne namene, pre više od 2.000 godina, u Egiptu, Rimu i Grčkoj. Stari Rimljani su verovali da, ukoliko žvaću list peršuna, ne mogu da se napiju, ma koliko vina popili, gladijatori su ga jeli jer su mislili da im daje snagu, jača reflekse i čini ih lukavijim; stari Egipćani su divlji peršun koristili za lečenje bolesti bubrega i mokraćnih puteva, a stari Grci ga nisu koristili u ishrani, već su ga proglasili svetom biljkom i pravili vence koje su nosili na gozbama i kojima su kitili svoje heroje. U Englesku je stigao tek u XVI veku. U srednjem veku korišćen je isključivo kao lek, čak je seme smatrano lekom protiv kuge. Iako mu je poreklo sa Bliskog istoka, peršun se brzo raširio se po celoj Evropi. Kolonisti su ga odneli u Ameriku, gde je, takođe, dobro prihvaćen, i činjenica je da gde god ima peršuna ljudi ga rado koriste.

Peršun kao začin i lek

Peršun je na listi sedam začina sa najmoćnijim lekovitim svojstvima. U njegovom društvu nalaze se i đumbir, origano, cimet, kurkuma, žalfija i crvena paprika.

On je snažan diuretik, podstiče izbacivanje tečnosti iz organizma, reguliše krvni pritisak, smiruje nervni sistem, poboljšava imunitet, a sok ili čaj od ove biljke u narodnoj medicini koristio se i kao lek za slabovidost.

Osim toga pojačava cirkulaciju, ublažava probleme sa bešikom i mokraćnim kanalima, čisti organizam od toksina, poboljšava krvnu sliku, otklanja groznicu i upalu očiju, lekovit je za bubrege, kožu i jetru, sprečava da dođe do iritacije usled uboda insekata. Jača imunitet, kosti i nervni sistem. Za umirenje živaca, za ublažavanje bolova, za otklanjanje nadutosti, za čišćenje krvi, peršun predstavlja odlično rešenje. Poznato je i da se grickanjem peršuna uklanja neprijatan miris iz usta, a od ove biljke koristi se sve – listovi, koren i seme. Takođe, povoljno utiče na cirkulaciju i srčane tegobe. Zbog apipola, sastojka koji izaziva nadražaj unutrašnjih organa, otklanja i smetnje u protoku krvi. Međutim, treba napomenuti da ovog sastojka najviše ima u eteričnom ulju koje se dobija iz peršunovog semena i korena. Eterična ulja peršuna stimulišu funkciju materice, povećavaju količinu mokraće, smanjuju infekciju urinarnog trakta i uništavaju bakterije. Preporučuje se kod anemije, jer sadrži i gvožđe i vitamin C, što je veoma važno jer se bez tog vitamina gvožđe ne može apsorbovati. Vitamin K, kojeg u peršunu ima u velikim količinama, može znatno smanjiti krtost kostiju, a time i mogućnost preloma.

Plod i ulje, osim što deluju diuretično koriste se kod upale prostate i u slučajevima oticanja nogu reumatizma, artritisa, gihta i gojaznosti. Grickanje peršuna u danima pre ciklusa otklanja višak tečnosti iz tela i sprečava predmenstrualno nadimanje. Deluje i na polne žlezde, kao i kod neplodnosti. Sveže zdrobljeno lišće pomaže kod bolova uha i zubobolje. Ipak, peršun nije potpuno bezopasna biljka. Njegovo korišćenje je tokom trudnoće mora biti strogo dozirano i kontrolisano. Kao lek za bubrege ne sme se uzimati bez odobrenja lekara, a peršunovo ulje sme da se koristi samo prema lekarskom receptu. Eterično ulje može da ima i neželjene učinke: sastojci miristicin i apiol su u malim količinama veoma delotvorni, ali u većim mogu da imaju toksično delovanje: iritacija gastrointestinalnog trakta, oštećenje jetre, aritmije jake kontrakcije… Takođe, alkaloid petroslin izaziva plikove na koži, pa zato ne treba ulaziti u zasad peršuna kojem je lišće vlažno.

Par recepata za svašta nešto

Čaj za razne tegobe

Preliti 50 g svežeg peršunovog lista litrom ključale vode. Poklopiti i ostaviti 10 minuta. Dnevno piti 2,5 dcl. Pomaže kod groznice, poboljšava izlučivanje mokraće i reguliše menstrualni ciklus.

Sirup za jačanje živaca

Dobro izmešati 1kg bagremovog meda, 2dl soka od korena i lista peršuna i 5dl soka od maline. Uzimati tri puta po kašiku napitka pre jela.

Za mršavljenje i detoksikaciju organizma

Potrebno je: 1 šolja svežeg peršuna, 2 šargarepe srednje veličine i 2 vezice celera. (Šargarepe su bogate vitaminom A i deluju kao odličan antioksidant, a celer sadrži magnezijum i gvožđe.) Sve biljke očistiti i iseckati, pa staviti u sokovnik. Dobijeni napitak piti jednom dnevno.

I još…

Lišće peršuna sadrži eterična ulja i najbolje je uzimati ga u svežem stanju, jer se jedino tako održavaju sva njegova svojstva. Ne valja ga sušiti i konzervirati, ali zato može da se zamrzne. Da bi ga imali svežeg tokom godine, može se primeniti sledeći recept: oprati lišće u vodi i umotati ga u suvu, čistu, pamučnu krpu, ostaviti da odstoji tokom noći kako bi se prosušilo, sutra ga sitno iseckati i staviti u plastične čaše, a svaku čašu napuniti kuhinjskom solju i staviti u zamrzivač.