Ispostavilo se da gojaznost ne mora nužno da bude problem. Nova studija koju su sproveli američki i evropski istraživači, a koja je objavljena u časopisu “European Heart Journal”, pokazuje da kod ljudi sa viškom kilograma i gojaznih ljudi ne postoji rizik od dobijanja srčanih oboljenja ili raka i umiranja od istih bolesti veći od onog koji postoji kod ljudi sa normalnom telesnom težinom, dok god im metabolizam funkcionše dobro bez obzira na višak kilograma.

Istraživači su radili ispitivanje na uzorku od 43.265 ljudi koji su učestvovali u longitudinalnoj studiji Aerobics Center Longitudinal Studyu periodu od 1979. do 2003. godine. Ispitanici su popunjavali upitnike u kojima su davali informacije o svom načinu života i zdravstvenom stanju, prošli su fizičke preglede, testiranje krvi, i test na pokretnoj traci koji utvrđuje stanje kardiovaskularnog sistema. Istraživači su gojazne ispitanike svrstali u kategoiju „metabolički zdrav” ako pored problema sa telesnom težinom nisu patili od insulinske rezistencije, dijabetesa, ako nisu imali problem sa niskim vrednostima dobrog holesterola, povišenim trigliceridima i povišenim krvnim pritiskom. Skoro polovina gojaznih ispitanika svrstana je u kategoriju metabolički zdravih ljudi.

U poređenju sa gojaznim ljudima koji su imali najmanje dva gore pomenuta indikatora lošeg zdravstvenog stanja, utvrđeno je da je rizik od preuranjene smrti iz bilo kog razloga za 38% manja kod gojaznih ljudi koji su metabolički zdravi. Zapravo, kod ispitanika koji su debeli i u dobroj formi ne postoji veći rizik of smrti nego kod ispitanika koji su metabolički zdravi i imaju normalnu telesnu težinu.

Ovi rezultati su u suprotnosti sa preovladavajućim mišljenjem da je težina sama po sebi odraz zdravlja; ova studija pokazuje da je nivo fizičke spremnosti, pored telesne težine, isto tako važan faktor. “Telesna težina postaje veliki problem kada je praćena metaboličkim nepravilnostima,” kaže ko-autor ove studije Dr. Timoti Čurč, direktor Laboratorije za preventivnu medicinu u okviru Biomedicinskog centra za istraživanja Pedington u Baton Ružu. “Kada pored dodatne težine osoba pati od insulinske rezistencije, ili povišenog krvnog pritiska, ili holesterola — tada se javlja problem. Očigledno je da što imate više kilograma i što ste gojazniji da su veće šanse da ćete imati problema sa metaboličkim nepravilnostima.”

Ovi rezultati saglasni su sa još jednim nedavno sprovedenim istraživanjem, koji uključuje studiju predstavljenu prošle nedelje na sastanku Evropskog Udruženja Kardiologa, a koja se bazira na podacima prikupljenim tokom perioda od 14 godina u okviru ispitivanja koju je sproveo Centar za prevenciju i kontrolu bolesti. Rezultati ove studije pokazuju da kada je u pitanju rizik od preuranjene smrti, gojaznost u opštem smislu ne igra veliku ulogu za razliku od toga na kom delu tela su masne naslage nagomilane. Prema ovoj studiji, kod ljudi koji imaju normalnu telesnu težinu, ali dosta masnih naslaga u predelu stomaka — tzv. visceralna mast, koja za razliku od potkožne masti predstavlja veću opasnost za metabolizam i dovodi do insulinske rezistencije i upala — postoji dva puta veća verovatnoća od preuranjene smrti nego kod ljudi koji imaju normalnu telesnu težinu, ali ne i pojas oko struka. Kod ljudi sa povećanom koncentracijom abdominalne masti takođe postoji povećan rizik od smrti za razliku od ljudi kod kojih su masne naslage raspoređene po celom telu.

Druga studija objavljena u časopisu „Journal of the American Medical Association“ početkom avgusta, donela je nove dokaze u vezi sa tzv. paradoksom gojaznosti, pokazavši da oni ljudi kod kojih je dijagnoziran dijabetes tipa 2, a koji su gojazni, žive duže od ljudi koji su mršavi a boluju od iste bolesti. Slično tome, tokom jedne druge studije, objavljene u najnovijem izdanju časopisa „European Heart Journal“, istraživači su posmatrali 65.000 pacijenata sa oboljenjem srca i otkrili su da je rizik od preuranjene smrti manji kod ljudi koji imaju višak kilograma ili su gojazni, u poređenju sa pacijentima koji imaju normalnu telesnu težinu ili težinu manju od normalne; najveći rizik primećen je kod pacijenata koji imaju manju telesnu težinu od normalne.

Šta se tu zapravo dešava? Važnost metaboličkog zdravlja baca novo svetlo na celu stvar, kaže Čurč, a fizička spremnost — bez obzira na težinu — daje jasnu sliku o tome da li ste metabolički zdravi ili ne. “Uzmimo za primer insulinsku rezistenciju. Najveći potrošač šećera u ljudskom telu je mišić. Mišići nam ne služe samo da nas prevedu od tačke A do tačke B; mišići isto tako imaju veoma važnu ulogu vezanu za metaboličke varijable kao što je šećer u krvi,” kaže Čurč. “Stoga ima smisla da će neko ko je u dobroj fizičkoj kondiciji biti metabolički zdraviji od onoga ko nije.”

Zbog toga neki krupniji ljudi mogu biti zdraviji iznutra — zdraviji čak i od nekih ljudi koji su mršavi. Na primer, mnogi ljudi koji drže dijetu da bi smršali, ali pored toga ne upražnjavaju nikakve vežbe, tehnički mogu da dostignu „zdravu“ telesnu masu, ali ne i isti nivo fizičke spremnosti. Oni spolja deluju kao da su u formi, ali i dalje imaju previše viscelarne masti, i nedovoljno mišića. “Ti ljudi nisu dovoljno fizički aktivni. Oni sprovode užasan i restriktivni režim dijeta. Možda nemaju višak kilograma, ali su, metabolički gledano, u haosu,” kaže Čurč.

Suština je u onome što doktori i stručnjaci za zdravlje oduvek govore: vežbajte više — bilo da ste mršavi ili debeli. “Na osnovu podataka koje su prikupili naša grupa i drugi istraživači verujemo da fizička aktivnost ima veći i pozitivniji uticaj na velike telesne sisteme i organe i da pomaže ljudima da budu metabolički zdraviji, uključujući i gojazne ljude,” kaže Francisko Ortega, vođa istraživanja objavljenog u časopisu „European Heart Journal“ i istraživač saradnik na Univerzitetu Granada u Španiji.

“Morate zapamtiti da nije teško biti u formi,” kaže Čurč. “Da bi bili u formi, potrebno je da  u proseku provedete 30 minuta u šetnji, pet dana nedeljno. To ne zahteva veliku potrošnju kalorija. Zapravo je veoma lako imati višak kilograma ili biti gojazan, ali biti fizički u dobroj kondiciji.” Preporučeno je baviti se najmanje dva i po sata nedeljno aerobnim vežbanjem srednjeg intenziteta.

Zaključak je da ova nova otkirića nisu izgovor za to da ne pokušate da se rešite viška kilograma ili da ostanete gojazni: iako istraživači naglašavaju da višak kilograma sam po sebi ne mora nužno da dovede do oboljenja ili preuranjene smrti, ako imate višak kilograma metabolički faktor rizika koji vodi do hroničnog oboljenja ipak je veći.

Izvor:
www.healthland.time.com